Zbirka 20. i 21. stoljeća Kabineta grafike sadrži 14.635 crteža i grafika, grafičkih mapa i bibliofilskih izdanja, hrvatskih i europskih autora, od kraja 19. i početka 20. stoljeća do danas.
Početkom 1950-ih godina, u vremenu formiranja Kabineta grafike kao samostalne muzejsko-galerijske jedinice za prikupljanje, čuvanje, proučavanje i izlaganje umjetnina na papiru, crteži i grafike iz Strossmayerove i Moderne galerije te listovi izdvojeni iz materijala tzv. Pohrane, Komze i Gliptoteke svrstavaju se u fundus Kabineta grafike. Zbirka se otkupima od pojedinaca, institucija i kolekcionara ciljano popunjavala umjetničkim listovima visoke kvalitete. U razdoblju nakon 1991. godine (kada je reorganiziran smještaj građe) do danas udvostručen je broj radova u Zbirci. Dopunjen je brojnim donacijama izabranih crteža/grafika suvremenih autora te radovima dobitnika nagrada na trijenalima grafike ili crteža u organizaciji Kabineta grafike.
Grafike rađene u različitim tehnikama te brojni crteži stručno se obrađuju i prezentiraju javnosti na povremenim tematskim, problemskim i studijskim izložbama predstavljajući različite autorske opuse, tematske dionice ili povijesnoumjetnička razdoblja s pratećim katalozima i monografijama, od kojih izdvajamo:
Crteži i grafike / Gecan, Trepše, Uzelac, Varlaj (1956.);
Krsto Hegedušić – crteži 1926. – 1965. (1965.);
Vanja Radauš / crteži (1975.);
Mirko Rački – crteži i grafika (1979.);
Branko Šenoa / grafika i crteži (1981.);
Josip Račić – Miroslav Kraljević / crteži i grafike (1985.);
Vladimir Becić – Oskar Herman / crteži i grafike (1986.);
Zagreb očima grafičara (1994.);
Edo Murtić / crteži 1989. – 1995. (1995.);
Slavko Šohaj / crteži / izbor iz donacije (1996.);
Serge Glumac / izbor iz donacije (1996.);
Željko Hegedušić / retrospektiva grafike (1996.);
Miroslav Šutej / retrospektiva grafike (1996.);
Vjenceslav Richter / retrospektiva grafika (2002.);
Ivan Lovrenčić / izbor iz donacije (2004.);
Vanja Radauš / crteži / Između lirsko-poetskog i sarkastično-grotesknog (2006.);
Marijan Trepše / grafike, crteži i originalne grafičke ploče iz fundusa Kabineta grafike HAZU (2007.);
Tomislav Krizman / iz fundusa Kabineta grafike HAZU (2007.);
Skice i crteži münchenskih đaka iz fundusa Kabineta grafike HAZU (2009.);
Zlatko Keser / Obzor melankolije (2011.);
Maja Franković / Reminiscencije (2012.);
Ivan Picelj / Retrospektiva grafike (2014.);
Karina Sladović / izbor iz donacije (2014.);
Antun Babić / izbor iz donacije (2015.);
Ivica Šiško / Pola stoljeća kontinuiteta (2016.).
U ediciji Crteži i grafike, pokrenutoj 2001. godine, objavljene su monografije: Slavko Šohaj / crteži (2001.); Vanja Radauš / crteži ( 2005.); Zlatko Prica / grafike ( 2009.); Miroslav Šutej / crteži iz obiteljskog dvorišta (2009.); Ivan Picelj / grafičke mape (2013.); Miroslav Šutej / mobilne serigrafije (2015.).
U Zbirci su zastupljeni istaknuti hrvatski umjetnici: Bela Csikos Sessia, Vlaho Bukovac, Menci Cl. Crnčić, Mirko Rački, Robert Frangeš-Mihanović, Rudolf Valdec, Ivo Kerdić, Ljubo Babić, Miroslav Kraljević, Josip Račić, Milan Steiner, Oskar Herman, Marijan Trepše, Vilko Gecan, Vladimir Becić, Ignjat Job, Ivan Meštrović, Tomislav Krizman, Branko Šenoa, Anka Krizmanić, Sergije Glumac, Dušan Kokotović, Vladimir Filakovac, Marijan Detoni, Krsto Hegedušić, Vanja Radauš, Fedor Vaić, Vilim Svečnjak, Frano Šimunović, Ksenija Kantoci, Oton Postružnik, Željko Hegedušić, Slavko Šohaj, Ivan Lovrenčić, Ivan Lacković-Croata, Edo Murtić, Ivan Picelj, Zlatko Prica, Ferdinand Kulmer, Vjenceslav Richter, Ordan Petlevski, Biserka Baretić, Antun Babić, Ivan Kožarić, Miroslav Šutej, Nives Kavurić-Kurtović, Zlatko Keser, Nevenka Arbanas, Mirjana Vodopija, Ivana Franke te brojni drugi.
Čuvamo neke antologijske crteže i grafike hrvatske povijesti umjetnosti kao naprimjer:
Dante pred čistilištem (1898.), crtež Bele Csikosa Sessije;
Zadnji potomak (1898.), crtež Mencija Cl. Crnčića; Račićev crtež
Stojeći ženski akt s leđa (1905.); Hermanov crtež
Poprsje djevojke (1906.); Meštrovićev crtež
Četiri naga starca (1906.); Krizmanove bakropise:
Autoportrtet i
Portret Marya Delvard (1908.); Kraljevićeve crteže:
Autoportret (1909.),
Ženski poluakt i Balerina (1912.); litografije:
Portret A. G. Matoša (1913.) i
Kreisleriana (1917.) Ljube Babića; Steinerov
Autoportret u ugljenu (1918.);
Bolesnička soba i
Otpušten iz serije
Klinika (1920.) Vilka Gecana; bakropis
Golgota (1920.) Marijana Trepše; Kulmerov crtež
Portret djevojčice (1940-ih); Stančićeve crteže
Zagorski cug (1943.); Piceljevu grafičku mapu
Oeuvre programmee No1 (1966.); Šutejevu mobilnu serigrafiju
Zelena kugla (1971.) ili crtež u boji Biserke Baretić
Mramorna maska (1985.) itd.
Radovi stranih autora poput Felixa Vallottona, Raoula Dufyja, Jeana Arpa, Josepha Albersa, Augusta Herbina, Richarda Mortensena, Michela Seuphora, Viktora Vasarelyja, koji su otkupima tijekom godina osnivanja institucije i kasnijim donacijama (Giuseppea Zigainea, Rafaela Canogara, Branka Suhog) ušli u Zbirku – čine također vrijedan uvid u grafičku produkciju europskih zemalja.
Građa je deponirana u čuvaonicama smještenim u visokom prizemlju Vranyczanyjeve palače u Zagrebu.
Preventivna zaštita Zbirke (prema suvremenim međunarodnim muzejskim standardima) započeta je početkom drugoga desetljeća 21. stoljeća u suradnji s Laboratorijem za restauraciju rukopisa i arhivalija Arhiva HAZU te s Hrvatskim restauratorskim zavodom – Odjelom za papir, tekstil i kožu u Zagrebu. Fundus se čuva u relativno stabilnim mikroklimatskim uvjetima. Smješten je u specijalnim ladičarima, a dostupan je stručnjacima i javnosti na izložbama te u studijskoj čitaonici uz odobrenje i prethodnu najavu.
|
|
