KABINET GRAFIKE

Stara zbirka i zbirka 19. st.
Zbirka 20. i 21. stoljeća
Zbirka plakata
Zbirka grafičkih ploča

Stara zbirka i zbirka 19. st.

Stara zbirka i zbirka 19. stoljeća Kabineta grafike sadrži crteže i grafike domaćih i europskih majstora nastale od 16. do kraja 19. stoljeća. Riječ je o probranoj skupini umjetnina na papiru u kojima se ogleda povijesni razvoj grafičkog medija te stilska posebnost crteža u tom razdoblju.

Velik dio građe prikupljen je otkupima od kolekcionarā Herzoga i Tillera sredinom 20. stoljeća. Tijekom nadolazećeg perioda formirala se otkupima i donacijama te danas ima oko 3.300 inventarnih jedinica.

Među djelima osobite umjetničke vrijednosti (iz hrvatske nacionalne baštine) posebno izdvajamo crtež Jurja Julija Klovića Judita i Holoferno te pet bakroreza Šibenčanina Martina Kolunića Rote, dvorskog gravera u Beču i Pragu. Među crtežima domaćih imena ističu se oni Nikole Mašića te Francesca Salghettija Driolija.

Uz domaće autore, veće skupine Zbirke čine crteži i grafike važnih predstavnika različitih europskih škola (talijanske, njemačke, nizozemske i francuske). Među talijanskim majstorima treba izdvojiti Marcantonija Raimondija, Giovannija Battistu Ghisija, Giovannija Jacopa Caraglija, Agostina Caraccija, Marca Riccija, Giovannija Battistu Piranesija i sina mu Francesca, Giovannija Domenica Tiepola i Antonija Canaletta te crtače poput Sebastiana Riccija i Giambettina Cignarolija. Svakako treba istaknuti nizozemske i flamanske majstore od Lucasa van der Leydena, Cornelisa Corta i Hendricka Goltziusa do članova obitelji Sadeler – Jana I., Aegidiusa II., Raphaela I. i Raphaela II., Jacoba Houbrakena i Lucasa Vostermana. Neizostavna su imena njemačke grafike takozvani «mali njemački majstori» kao što su braća Beham, Heinrich Aldegrever ili Daniel Chodowiecki, zatim krug Killianovih te francuski majstori poput Jacquesa Callota, Gabriela Pérellea i Paula Gavarnija.

Osim što se strogo čuva, grafička i crtačka produkcija stručno se obrađuje i prezentira javnosti na povremenim tematskim, problemskim i studijskim izložbama: od različitih autorskih opusa preko tematskih cjelina pa sve do povijesnoumjetničkih razdoblja i nacionalnih škola. Važno je napomenuti kako su raniji katalozi od 1950-ih do sredine 1980-ih godina građu starih majstora predstavljali zajedno sa srodnom građom starih majstora Valvasorove zbirke Nadbiskupije zagrebačke – koja je bila pohranjena u Kabinetu grafike do 1996. godine. U tom nizu izdvajamo prvu izložbu bakropisa Jacquesa Callota (održanu u Kabinetu grafike 1954.), potom izložbe: Nizozemska i flamanska grafika XVI, XVII, XVIII. stoljeća (1960.) te Lik Bogorodice u grafici Albrechta Dürera, njegovih kopista i suvremenika iz Valvasorove zbirke Nadbiskupije zagrebačke (1971.). Slijede novije prezentacije građe, od kojih izdvajamo izložbe Daniel Chodowiecki / Bakropisi iz Zbirke Latković i Kabineta grafike HAZU (1998.); Bakropisi i bakrorezi starih majstora (2000.); Grafika u Italiji 16. i 17. stoljeća (2005.); Crteži starih talijanskih majstora iz fundusa Kabineta grafike HAZU (2009.) i Krajolici u grafici starih majstora iz fundusa Kabineta grafike HAZU (2014.).

Stara zbirka i zbirka 19. stoljeća jedinstvena je cjelina iznimne umjetničke i kulturološke vrijednosti. Svjedoči o velikoj europskoj povijesti grafičke umjetnosti, sadrži djela istaknutih umjetnika iz važnih europskih izdavačkih središta – od Rima do Antwerpena – i predstavlja izdavače koji su održavali mrežu grafičkog prijenosa slike Europom. Zbog njezine iznimne umjetničke i kulturne vrijednosti, nezamjenjiv je segment nacionalne baštine. Kao takva uvrštena je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske 2012. godine.

Od 2012. godine do danas, u suradnji s Laboratorijem za restauraciju rukopisa i arhivalija koji djeluje u okviru Arhiva HAZU te u suradnji s Hrvatskim restauratorskim zavodom, Zbirka je gotovo u cijelosti osuvremenjena muzejskom opremom najviših muzejskih standarda. Preventivno je zaštićena te se čuva u novim specijalnim metalnim ladičarima za papirnu građu, u kontroliranim i relativno stabilnim mikroklimatskim uvjetima, kako bi se sačuvala za buduće naraštaje. Zbog iznimne osjetljivosti i strogih uvjeta čuvanja, građa je dostupna stručnjacima i javnosti tijekom povremenih izložbi te uz prethodnu najavu u studijskoj čitaonici Kabineta grafike.