Juraj Dobrović / izbor iz donacije
Kabinet grafike HAZU, Strossmayerov trg 12
18. lipnja – 19. srpnja

Otvoreno svaki dan od 11 do 19 sati
subotom od 11 do 14 sati,
nedjeljom i blagdanima zatvoreno

Juraj Dobrović (1928.), pripadnik međunarodnog umjetničkog pokreta Nove tendencije, u svom dugogodišnjem umjetničkom djelovanju bavio se reljefima, objektima, grafikom, dizajnom i slikarstvom. Unutar rijetko dosljednog umjetničkog opusa sveobuhvatnog oblikovnog repertoara neokonstruktivističke, odnosno sistemske i optičke umjetnosti te apstraktne geometrije snažnog metafizičkog naboja, grafički radovi jednakovrijedna su umjetnička cjelina od iznimne važnosti za grafičku umjetnost 60-ih i 70-ih godina 20. st. i pojavu Zagrebačke serigrafije. Zahvaljujući autorovoj donaciji Kabinetu grafike HAZU (2018.), predstavljamo etape i širinu varijabilnosti grafičkog opusa razvojnog presjeka od 1964. do 1988. godine.

Izložba trasira tri dekade te ključne oblikovne faze umjetnikove grafičke produkcije. Uvodnu dionicu od sredine pa do kraja 60-ih čine optičko-kinetičke serigrafije iz serija Polje u kojima istražuje iluziju dinamizma oblika unutar optičkog kadra. Sedamdesetih počinje novu umjetničku fazu označenu i kao poslijeoptička, gdje programirana razrada ustupa mjesto metafizici broja te novom sažetom i pročišćenom oblikovnom principu minimalnih prostornih prodora. Nakon mape i slobodnih listova na temu preklapanja kvadrata, Dobrović 70-ih proširuje istraživanja temom krnje kocke. Kocka postaje trajni objekt promišljanja neprekidnih novih oblikovnih mogućnosti i varijacija njezinih razlaganja i dinamičkih ispreplitana volumena. Tijekom 80-ih nastavlja teoretizirati oblicima, ali šireći polje interesa i na ostala geometrijska tijela.

Ustrajno se baveći vizualnim istraživanjima geometrije, Dobrović nam je otkrio neslućene vizualne mogućnosti geometrijskog lika kvadrata i njegova ekvivalenta tijela – kocke. Odbacivši konkretan svijet otežan ljudskom egzistencijom, zanima se za njegovo egzaktno i transcendentalno uređeno ishodište realnosti oslobođene iracionalnosti života. Kvadrat, trajna okosnica programatskog kreativnog pristupa, i kocka njegove su mjere stvari i svijeta, moduli preobrazbe zbilje i negacije života. Tragajući za neki sveobuhvatnim i okupljajućim principom, više kao promatrač, u svojim vizualnim istraživanjima prepušta se rastu djela nastojeći uvijek biti otvoren i jasan. Usmjeren prema realnosti znaka i njegovoj objektivizaciji, primjenom samoobnavljajuće strategije serijalnosti kao i drugih oblikovnih principa u kojima gubi vlastiti trag, Dobrović u svojim grafikama ostvaruje jedinstvo vizualnog i misaonog te egzaktnog i duhovnog.

Njegovi radovi upisani su među antologijska djela hrvatske umjetnosti druge polovice 20. st. te su dragocjena dopuna kolektivnog imaginarija međunarodne apstraktne misli, a njegovi zacrtani zadaci otvoreni poligon za daljnje mogućnosti budućim generacijama.

Ana Petković Basletić