Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Kabinet grafike

predstavlja monografiju:

ZLATKO KESER / crteži

s tekstom
akademika Tonka Maroevića

u srijedu, 20. lipnja u 18 sati

u Knjižnici HAZU, na Strossmayerovu trgu 14 u Zagrebu

Na predstavljanju će govoriti:

predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić

akademik Tonko Maroević
Milan Bešlić, likovni kritičar
akademik Zlatko Keser
mr. sc. Slavica Marković


Grafičko oblikovanje
Nikola Šiško
Artdizajn, Zagreb

Fotografije
Nikola Šiško
Goran Vranić / portreti autora

U sklopu obljetničke svečanosti Trijenala crteža promoviramo novo izdanje Kabineta grafike HAZU, crtačku monografiju Zlatko Keser / crteži, 7. knjigu u biblioteci Likovne monografije. Zlatko Keser, dobitnik Premije HAZU na 4. hrvatskom trijenalu crteža (2009.), vrsni je crtač koji je svoje umijeće i znanje posredovao generacijama mladih umjetnika tijekom djelovanja na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Riječ je o umjetniku čije stvaralaštvo danas neizostavno poglavlje nacionalne suvremene umjetnosti.

»(…) Nespokojni Zlatko Keser autentično je razdrt dvojbama i nedoumicama epohe koju živi, no istodobno iskonski pozvan i spreman odmjeravati se s maksimalizmom kategoričkog imperativa stvaralaštva. Razdoblja plodnoga nezadovoljstva izmjenjuju se s etapama dubokih prodora u meritum egzistencijalnog svjedočenja. Kušnje dostizanja ljepote nadoknađuju izazovi pripitomljavanja grubosti i ružnoće. Opasnosti manifestiranja puke vještine potisnute su potrebom i strašću za neposrednim izražavanjem gladi i žeđi postojanja, erosa i thanatosa ogoljele nam sudbine. Malokad je slikarstvo – i crtež – moralo pomirivati tolike krajnosti (to jest, baš ih i ne pomiriti!).(…)«

»(…) Možda nije pretjerano smatrati kako crtež (i slikarstvo) Zlatka Kesera ima zapravo karakter unutarnjeg monologa, kako su figure i motivi samo alibi, odnosno poticaji za oslobađanje zakupljene kreativne energije, nezatomljiva vitalnog napona i agonalnog žara. Stoga bismo njegova lica i glave smjeli tumačiti i kao persone intimnog mikrouniverzuma, modifikacije vlastitih zamišljenih likova i neostvarivih inkarnacija. Shvaćajući težinu iracionalne komponente – no ne negirajući vrijednost slikareve intelektualne spreme i strogosti, prije nekoliko godina sam ustvrdio: „Ne odustajući od mentalnih izazova i povremene lucidne racionalne kontrole, Zlatko Keser je još manje smio žrtvovati nagonsku 'ponornicu', podsvjesni, onirički i biofilno-motorički tok. Prepustio se stoga slikanju/crtanju poput kucanja srca ili disanja, ali ne sa samozadovoljstvom ili lagodom nego sa strašću katarktičnog čišćenja. Što je grčevitije težio punini odjeka to je neophodnijim postajalo povremeno opuštanje, a što je ležernije ispisivao oblikovne natuknice to se snažnije nametala korektivna disciplina.“ (…)«

»(…) Keseru je pošlo za rukom sačuvati nagonsku ukorijenjenost pokreta te djelovati kao seizmograf nutarnjih potresa i slojevanja. Unatoč navici i rutini, predanosti radu i dugotrajnoj praksi, on nije 'okorjeli' slikar nego osjetljivi čovjek koji epidermom i retinom reagira na vlastite ispovjedne izazove.(…)«

Iz teksta Tonka Maroevića





5. hrvatski trijenale crteža
Intimni crtež – mali format
Miroslav Kraljević i hrvatski suvremeni umjetnici

Nastavljajući dugogodišnju tradiciju predstavljanja djela hrvatskih umjetnika s ciljem afirmiranja medija crteža i poticanja crtačkoga stvaralaštva, Kabinet grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti s konceptom Intimni crtež – mali format organizira 5. hrvatski trijenale crteža i obilježava polustoljetnu obljetnicu zagrebačke izložbe crteža

Okosnicu manifestacije čini dionica Sučeljavanja – Miroslav Kraljević i hrvatski suvremeni umjetnici. Izloženo je 15 antologijskih crteža Miroslava Kraljevića i ukupno 56 crteža sedmoro pozvanih autora, generacijskog raspona od Biserke Baretić i Zlatka Kesera do Mirjane Vodopije, Davora Vrankića, Tomislava Buntaka, Ines Matijević Cakić i Ive Ćurić, koji pokazuju kontinuitet visoke razine crtačkoga umijeća, vitalnost umjetničkog govora, raznolikost rukopisa i stila u mediju crteža. U dionici Odabranih autora izloženo je 109 radova četrdesetosmorice umjetnika. Crteži, poliptisi, crtaći dnevnici i umjetničke knjige pokazuju raznolikost poetika i individualnih izričaja, od suptilnih linijskih ili organičkih oblika (M. Rožman, C. Vičević, I. Gobić, M. Živičnjak), zapisa ljudskoga tijela (A. Vivoda, P. Jazvić, D. Cikatić Javorčić), apstraktnih igara formom, oblicima, linijskim rasterima (M. Čaušić, D. Trogrlić, D. Kanjski, K. Kovač, L. Linardić) do hiperrealnih, minucioznih bilježenja umjetnikove neposredne okoline i iskustva ili fantazmatskih uprizorenja (I. Jurić Kljajo, M. Šabić, S. Vidmar, D. Gašpar, M. Antolčić i dr.) Prethodnicu Trijenala u veljači obilježilo je predstavljanje dnevnika naše istaknute slikarice i grafičarke Ane Feiner-Žalac. Trijenalu je priključena Studentska dionica – maraton crtanja koji se pod mentorstvom akademika Zlatka Kesera i izv. prof. Gordane Bakić održao povodom Dana Ede Murtića (4. – 15. svibnja) u Velikoj Pisanici i na ALU u Zagrebu. U sklopu obljetničke svečanosti Trijenala promovirat će se i novo izdanje Kabineta grafike – upravo tiskana crtačka monografija Zlatka Kesera. U nastojanju da se pokaže aktualnost i postojanost crteža kao temeljnoga i najintimnijeg umjetničkog izraza, ovogodišnji Trijenale crteža generacijskom, stilskom i tematskom raznolikosti pokazuje trajnu vitalnost crtačke kreacije.

Na otvorenju će biti dodijeljena Premija HAZU, 4 jednakovrijedne novčane nagrade i 3 posebna priznanja Odbora za nagrade.

Izložbeni prostori: Kabinet grafike, Studio kabineta grafike i X. dvorana Strossmayerove galerije starih majstora

Otvoreno od 29. svibnja do 15. srpnja 2018. radnim danom 10 – 16, utorkom 10 – 19, subotom i nedjeljom 10 – 13 sati, ponedjeljkom i blagdanima zatvoreno.

Nagrade































































 

 
Copyright(c) 2007 - HAZU, Kabinet grafike
Sva prava pridržava