virtualna izložba:
Pariški dnevnik Miroslava Kraljevića / izabrana djela Kabineta grafike HAZU
autorica izložbe: Ružica Pepelko
tekstovi: Ružica Pepelko, Ana Petković Basletić
fotografije: Goran Vranić
Kabinet grafike HAZU, listopad 2026.

https://kraljevic.kabinet-grafike.hazu.hr/

https://kraljevic.kabinet-grafike.hazu.hr/en/

Izložbom izabranih djela Miroslava Kraljevića (1885. – 1913.) iz zbirke Kabineta grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti odajemo priznanje njegovu izuzetnom stvaralaštvu te utjecaju koji je imao u nadirućim strujanjima moderne koja su se početkom 20. stoljeća preko minhenskoga kruga (Račić, Kraljević, Herman, Becić) te Pariza prelila u tokove nacionalne umjetnosti. Izniman crtačko-grafički opus koji se čuva u Zbirci 20. i 21. stoljeća Kabineta grafike svjedoči o artističkoj vrsnoći Miroslava Kraljevića, koja se uz slikarstvo manetovsko-sezanističkih inklinacija ogleda u sačuvanoj crtačkoj i grafičkoj produkciji.

Prezentacijski i interpretacijski rakurs fokusiran na njegova mahom crtačka ostvarenja valorizira i kontekstualizira razvoj stilsko-morfoloških odrednica njegove duktusne sintakse odmaknute od hermeneutike minhenskoga akademizma i oslonjene na rukopisni liberalizam nadirućih stilskih pluralizama s početka 20. stoljeća.

Crtačka opsesija i metjerska izvrsnost ističu Miroslava Kraljevića kao jednog od naših ponajboljih crtača koji u boemskome, umjetnički propulzivnom i avangardnom Parizu doseže vrhunac slikarskog stvaralaštva te ekspresionističkoga crtačkog i grafičkog izraza koji, nažalost, biva prekinut njegovom tragičnom smrću. Pariški opus (1911./1912.) razdoblje je njegova stvaralačkog sazrijevanja i likovnog vrhunca koji se ogleda u dnevničkim zapisima urbanih i bordelskih prizora erotskih i dijaboličkih narativa. Noćni prizori kavana, krčmi, varijetea, kazališta, koncerata, nastupa Djagiljeva Ruskog baleta..., virtuoznost dinamične i slobodne linije, naglašene crno-bijele dionice, zavidna sposobnost psihodeskripcije likova, brz i nervozan duktus, način reduciranja sižea te maestralno umijeće u građenju kompozicije s pravom ga uzdižu izvan utjecaja kojima je direktno ili indirektno bio izlagan za boravka u centru umjetnosti potvrđujući njegov neosporan crtački talent i autonoman umjetnički idiom. Upivši vibrantne modernističke utjecaje europske umjetničke metropole, Kraljević u Parizu razvija zreliju crtačku poetiku koja, u sjeni nadolazeće smrti, biva osjetno produktivnija, a on ostaje zapamćen kao jedan od prvaka hrvatske moderne te proklamirani začetnik hrvatskoga ekspresionizma.

Iz Kraljevićeva crtačko-grafičkog opusa Kabineta grafike, koji broji više od tri stotine radova, u virtualnom formatu izlažemo ostvarenja koja su tijekom brojnih istraživanja i segmentnih prezentacija tijekom proteklih desetljeća prošla kroz povijesnoumjetničku valorizaciju te izašla kao odabir antologijskog predznaka.

Ružica Pepelko